Eko Power
5 najvećih predrasuda
Utjecaj vjetroelektrana na okoliš
Prednosti i koristi od iskorištavanja energije vjetra
1. Vjetroelektrane su bučne
Jedna od najčešćih predrasuda je da vjetroturbine proizvode prekomjernu buku. Međutim, moderni vjetroparkovi koriste napredne tehnologije za smanjenje buke, vjetroturbine proizvode buku tijekom rada, koja uglavnom nastaje na lopaticama.
Ta buka je usporediva s bukom vjetra. Na udaljenosti od otprilike 350 metara, ta buka je jedva primjetna. Kako bi se osiguralo da nijedan stanovnik ne pati zbog buke vjetroturbina, provode se opsežna mjerenja zvuka prema standardu DIN ISO 9613-0 u sklopu procjene utjecaja na okoliš. Samo ako možemo dokazati da su svi propisani standardi zaštite od buke ispunjeni, moguće je izgraditi i upravljati vjetroturbinom.
Zahvaljujući kontinuiranom razvoju tehnologije, najnovije generacije postrojenja postaju sve tiše.
Od kada smo aktivni u vjetroindustriji, imali smo samo dva slučaja u kojima su se pojavili problemi s bukom i u kojima su se stanovnici žalili na buku. U jednom slučaju došlo je do puknuća lopatice rotora, a u drugom slučaju do kvara na prijenosniku.
U oba slučaja smo odmah zaustavili postrojenja, otklonili kvarove i ponovno ih stavili u pogon bez ikakvih problema s bukom.
2. Vjetroelektrane proizvode štetne infracrvene zvukove
Šum mora i vjetar su najpoznatiji prirodni izvori infrazvuka. Infrazvučni tonovi su tonovi koji su toliko niski da ih ljudi obično ne mogu čuti. Kod vjetroturbina je situacija takva da su posebno starije generacije turbina (s tehnologijom prekida strujanja ili “stall” tehnologijom) proizvodile znatno više infrazvuka nego danas isključivo korištene turbine s “pitch” regulacijom.
Studija Bavarskog državnog ureda za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane donosi sljedeći zaključak: “Budući da su razine infrazvuka koje proizvode vjetroelektrane u okolini (imisinacije) znatno ispod granica sluha i percepcije, prema današnjem stanju znanosti, vjetroelektrane ne mogu izazvati štetne učinke infrazvuka kod ljudi. Zdravstveni učinci infrazvuka mogu se očekivati tek pri vrlo visokim razinama, koje su tada uglavnom i percepcijske. Dokazani učinci infrazvuka ispod tih pragova ne postoje.”
Studija se nalazi ovdje.
3. Vjetroelektrane ubijaju ptice i šišmiše
Vjetroturbina u prosjeku ubije oko 20 ptica i šišmiša godišnje.
Protivnici često tvrde da vjetroturbine ugrožavaju ptice i šišmiše. Iako je istina da mogu predstavljati rizik, danas radari prepoznaju veliki jato ptica u prilazu i zaustavljaju postrojenja. Ptice više nisu problem. Kod šišmiša postoje osjetljiva razdoblja, posebno u sumrak kada ima puno komaraca. Ali čak i tada se rotori zaustavljaju. To se također najčešće događa u srpnju i kolovozu, kada vjetroenergija ionako igra manju ulogu.
Usporedbe radi, prema procjenama Saveznog ureda za energiju Švicarske, u Švicarskoj godišnje zbog ljudske aktivnosti strada 36 milijuna ptica: oko 30 milijuna umire zbog kućnih mačaka, 5 milijuna se sudara s ostakljenim fasadama, a 1 milijun strada u prometu.
Studija se nalazi ovdje.
4. Vjetroelektrane su štetne za okoliš
Izvjesni građevinski zahvat u prirodu je neizbježan jer za postavljanje turbina potreban je put i prateća infrastruktura, koja će biti izvedena prema najstrožim propisima zaštite okoliša. Državno istraživanje u vjetroparku Verenafohren u Njemačkoj, blizu granice sa Schaffhausenom, pokazalo je da su proplanci nastali sječom povećali bioraznolikost.
Studija se nalazi ovdje.
5. Vjetroelektrane su vizualno neugodne i štete turizmu
Vjetroturbine mijenjaju izgled krajolika. Kao i ceste, autoceste, logistički centri, skijaške žičare, elektrane i dalekovodi, one također imaju utjecaj na vizualni identitet područja. Dok se nuklearne elektrane moraju demontirati više od 15 godina prije nego što se prostor može ponovno koristiti, a za izgradnju hidroelektrana je potrebno trajno prilagoditi tok rijeke, vjetroturbine su privremeni projekti (30 godina) koji se nakon isteka vijeka trajanja mogu u kratkom roku ukloniti bez ikakvih ostataka.
Izvorno stanje prirode tada se može u potpunosti obnoviti. Osim toga, za proizvodnju električne energije iz vjetra potrebna je relativno mala površina. Tako je za postrojenje od 5 MW s godišnjom proizvodnjom od 10.000 MWh potrebno samo 1.000 do 1.500 m², dok se ostatak zemljišta može i dalje koristiti za poljoprivredu ili lov. U usporedbi, za istu količinu električne energije iz fotonaponskih sustava potrebna je površina od 70.000 m², odnosno deset nogometnih igrališta.
Estetika vjetroturbina je subjektivna i neki ih smatraju vizualno neprivlačnima. Međutim, mnogi ljudi smatraju vjetroparkove elegantnim simbolom čiste energije. Osim toga, istraživanja pokazuju da većina ljudi podržava vjetroenergiju kada se projekt izvrsi prema sigurnosnim standardima te bude svjesna njenih ekoloških i ekonomskih prednosti.
Također želimo naglasiti da turizam i vjetroenergija nisu međusobno isključivi, što dokazuju primjeri projekata koje smo do sada realizirali.
